Alt text

 

Kreativnost je sposobnost gledanja na stvari u novom i neobičnom svjetlu, sposobnost viđenja i rješavanja problema na poseban i neobičan način..

Svako se dijete rađa s kreativnim potencijalom. Na roditeljima i odgajateljima je da ga njeguju i potiču, a na zanemare, jer to dovodi do njegovog potiskivanja.

U UNESCO-ovim Smjernicama za umjetnički odgoj možemo pročitati sljedeće:

„Svi ljudi posjeduju kreativni potencijal. (…) Istraživanje pokazuje da uključivanje učenika u umjetničke procese,( …) razvija u svakom pojedincu smisao za stvaralaštvo i inicijativu, bogatu imaginaciju, emocionalnu inteligenciju i moralni „kompas“, sposobnost kritičkog mišljenja, smisao za samostalnost te slobodu mišljenja i djelovanja.

Odgoj za i kroz umjetnost također potiče kognitivni razvitak i pridonosi da ono što i kako učenici uče odgovora potrebama modernih društava u kojima žive.

(…)

Maštovitost, kreativnost i inovativnost prisutni su u svakom čovjeku te se mogu njegovati i primijeniti. Postoji snažna povezanost između ova tri procesa. Kao što je Sir Ken Robinson primijetio, maštovitost je obilježje ljudske inteligencije, kreativnost je primjena maštovitosti, a inovativnost zaključuje proces uporabom kritičke prosudbe u primjeni neke ideje.“

Kreativnost je vještina poput svake druge vještine – govora, pisanja ili vožnje bicikla i kao takva može se učiti i razvijati uz ulaganje vremena, upornosti i volje.

Nama je odraslima teško, a često i nemoguće, uza sve dnevne obveze i aktivnosti, ulagati dodatno vrijeme i energiju u stjecanje neke nove vještine, ali i nadogradu postojećih.

Djeci je potreba za učenjem prirodna – poput potrebe za hranom, vodom ili snom. Ona uče s entuzijazmom, ulažu trud, a da i ne razmišljaju  o tome. Za njih je učenje radost i izvor užitka.

Zato je jako važno iskoristiti spomenutu prednost u tom predivnom razdoblju njihovog života i okružiti ih kreativnim poticajima, razvijati, a ne sputavati njihovu urođenu kreativnost (kao u pjesmi „Cvijeće je crveno“), privikavati ih na nešto teži, drugačiji, neautomatizirani način razmišljanja („razmišljanje izvan okvira“).

KREATIVNOST – povezivanje starih informacija na nov način

Za pravu je kreativnost potrebno znanje, poznavanje činjenica iz određenog područja koje nas zanima i u kojem želimo biti kreativni. Zato se i kaže da je kreativnost povezivanje starih informacija na nov način.

Kreativni su ljudi uglavnom najkreativniji i najuspješniji u vrlo malom broju područja, često samo u jednom. No to je dovoljno da im omogući kreativno i neautomatizirano razmišljanje i izvan područja njihovog uskog interesa i djelovanja.

 

kreativnost

 

KAKO KOD DJECE POTICATI KREATIVNOST?

  • cijeniti njihove interese, nezavisnost i preuzimanje rizika
  • odgajati ih na način da se kod izazova manje boje neuspjeha
  • stvoriti i u vlastitom domu poticajno okruženje – neka im uvijek budu pri ruci razni predmeti od kojih mogu stvoriti zvuk (ne nužno instrumenti, dovoljna je i limena kutijica koja služi kao bubanj), crtež (pribor za crtanje), neki oblik (glinamol, plastelin), nove oblike (razne kocke i sl.) te knjige i slikovnice
  • dopustiti im da istražuju i izvan granica koje mi, roditelji, smatramo važnima
  • ohrabrivati ih – jačati im samopouzdanje
  • poučavati ih kritičkom razmišljanju, a ne stalnom preuzimanju tuđih stavova
  • popustiti kontrolu i nadzor – uništava se djetetova spontanost i samopouzdanje
  • planirati s djecom rješavanje problema, npr. želite sašiti dječji kostim za maskenbal, a nemate pojma kako se to radi-dopustite da vam manje dijete iznosi svoje ideje, vi ga pritom navodite svojim pitanjima, a veće dijete već može na npr. internetu pronaći ideje i uputstva. Važno je da djeca, ovisno o dobi, u osmišljavanju kostima s vama sudjeluju do kraja. Time ih također potičemo na upornost i dovršavanje započetog.
  • igrati kreativne igre (ovisno o dobi djeteta):
    • igre riječima: postavljati im pitanja i poticati ih da i oni postavljaju što više pitanja – ne samo pitanja poput ŠTO? TKO? KADA? ZAŠTO? KAKO?, već i druga, još poticajnija pitanja poput ŠTO MISLIŠ O…? KAKO BI TI TO RIJEŠIO/LA, NAPRAVIO/LA…? NA ŠTO TE TO PODSJEĆA? ŠTO ĆE SE DOGODITI AKO… ?itd.
    • igra pronalaženja veza (npr. Što je zajedničko biciklu i slonu?)
    • pričanje priče – započnite priču s jednom ili nekoliko rečenica, dijete nastavlja, a mogu se uključiti i ostali ukućani
    • igra „glume“ i pretvaranja – djeca se uživljavaju u druge osobe ili likove. Na taj način lakše shvaćaju svijet oko sebe, mogu izraziti i shvatiti svoja razmišljanja i osjećaje te razviti razumijevanje i suosjećanje s drugima
    • igra životinja – vi i dijete naizmjence se pretvarate da ste razne životinje i imitirate njihove pokrete. Dijete vježba izražavati svoju osobnost kroz specifičnu gestikulaciju i kretnje.
    • igra pantomime: dijete pokretom oponaša predmet ili životinju, a ukućani pogađaju
    • igra „slijedi vođu“-dijete je vođe, kreće se i izvodi razne pokrete, a ostali ga slijede
    • igra pogađanja – neka dijete zatvori oči ili mu stavite povez pa neka pogodi premet koji ste mu stavili u ruke, a nakon toga, također zatvorenih očiju, neka pogodi zvuk koji stvarate (zveckanje ključevima, lupanje vilicama, kidanje papira i sl.)
    • postavljanje pitanja:  pronađite staru obiteljsku fotografiju ili fotografiju iz časopisa pa djetetu postavljajte pitanja: Što misliš, što rade ljudi na fotografiji? O čemu razgovaraju? Što bi ti radio da si kod njih? Što bi se desilo kad bi ….? i sl. 2. pitajte pitanja koja počinju sa „Što bi se dogodilo kad…?“ (Što bi se dogodilo kad bi ribe mogle pričati? Što bi se dogodilo kad bismo imali čarobni štapić? Što bi se dogodilo kada bi djeca na jedan dan postala roditelji, a roditelji djeca?)


    KAKVE SU KREATIVNE OSOBE?

• odluke donose tako da razmišljaju o više mogućih rješenja, a ne samo jednom

• u svom poslu mogu kreativno rješavati probleme

• sklonije su umjetničkom izražavanju

  • sposobne rješavati konflikte
  • i visoko inteligentna i visoko kreativna djeca su u školi uspješnija od ostale djece
  • otvorene prema okolini
  • kritične
  • lako se oduševe
  • imaju puno inicijative
  • originalne, energične i hrabre
  • nekonvencionalne, vole novo
  • uporne pri rješavanju zadatka
  • neovisne, zrele, emocionalno stabilne
  • dominantne
  • razvijen osjećaj za humor
  • njihovo je pravilo: “Mogu biti sve što poželim, mogu napraviti sve što želim!”.

 

ŠTO ZNAČI MISLITI KREATIVNO?

Kreativno mišljenje ponekad se naziva i „divergentno“mišljenje.

H. Roth definira „kreativnost u svakodnevnici“ na ovaj način: „Tko, kada je to potrebno,     može ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu, sanduk u stol, krpu u lutku, mikroskop u oružje, u tom je trenutku kreativan.“

Što je kreativnost?